Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

„Sv. Ana“, Caritasov dom za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja – ŽON, u Rijeci, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 24. studenog organizirao je javnu tribinu na kojoj se govorilo o pastoralu u radu sa žrtvama obiteljskog nasilja u crkvenim ustanovama. Tribina je u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci okupila voditelje iz šest crkvenih ustanova Republike Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine koje brinu o ženama i djeci koji su žrtve nasilja.

„Želja nam je okupiti crkvene ustanove koje se bave problemom obiteljskog nasilja kako bi u primjerima dobre prakse dobili poticaje za djelovanje, ali i zajedno vidjeli koje su manjkavosti i problemi kako bi mogli poboljšati ono što radimo“, rekla je na početku s. Suzana Samardžić, ravnateljica doma „Sveta Ana“ i organizatorica susreta. Uvodnu riječ održao je duhovnik doma dr. Milan Špehar, a okupljene je pozdravio i mons. Nikola Uravić, ravnatelj Caritasa Riječke nadbiskupije pod čijim okriljem djeluje riječki dom.

Predstavnici crkvenih ustanova koje se bave problemom obiteljskog nasilja iznijeli su svoja iskustva u radu sa žrtvama nasilja, ali i počiniteljima. Iz primjera djelovanja prihvatilišta za žene i djecu u nevolji „Mirijam“, Caritasa biskupije Mostar i Materinskih domova u Sloveniji, te u usporedbi s caritasovim domovima u Rijeci, Zagrebu, Splitu i Šibeniku, vidljivo je da pomoć koju pružaju crkvene ustanove uvelike ovisi o suradnji s državnim institucijama. Primjer iz Bosne i Hercegovine i Slovenije potpuno je suprotan, i pokazuje da pomoć koju djelatnici crkvenih ustanova pružaju može biti djelotvorna samo ako imaju podršku organizirane socijalne države. Tako su djelatnici doma u Mostaru uglavnom prepušteni sami sebi, država za žrtve nasilja ne daje nikakve potpore i ženama koje se nađu u takvoj nevolji teško je osigurati samostalnost i resocijalizaciju. U Sloveniji je primjer suradnje s državnim institucijama dobar, pa je tako moguće više ponuditi žrtvama obiteljskog nasilja. Stacionari u kojima borave žene i djeca posvećeni su radu na njihovoj resocijalizaciji i osamostaljivanju, a za hitne slučajeve spašavanja od nasilja postoje sigurne kuće u kojima žrtve borave tek kraće vrijeme. Upravo su taj primjer, odvojenih kuća za hitne slučajeve i onih za duži rad s korisnicama, predstavnice hrvatskih domova istaknule kao dobar primjer djelovanja koje bi trebalo slijediti.

U Hrvatskoj je suradnja s državnim institucijama također dobra iako u mnogim područjima nedostaje više takvih domova. Djelatnici caritasovih domova za žrtve nasilja susreću se uglavnom s istim problemima, a najvažniji je kako zlostavljanje žene ohrabriti i osposobiti da krenu u novi život. Žrtvu treba ojačati, a ne ju pretvoriti u pasivnog aktera, istaknuto je skupu. Najveći je problem zaposlenje koje osigurava samostalnost. Spomenuta je i potreba bolje suradnje sa sudovima, od kojih se očekuje veća zauzetost, brže djelovanje i bolje razumijevanje problematike.

Djelatnica riječkog doma „Sveta Ana“ Laura Pavičić predstavila je rad ovog najstarijeg doma u Hrvatskoj, osnovanog prije više od 20 godina. Trenutno u njemu boravi 25 osoba, 9 žena i 16 djece. Tijekom ove godine, do studenog, Dom je primio 33 žene i 39 djece.

Od ove godine u Domu se provodi i novi program, psihosocijalni tretman s počiniteljima nasilja, kojim je zaokružena misija pomaganja cijeloj obitelji koja je pogođena nasiljem. Cijeli je program određen zakonom i odvija se pod paskom Ministarstva pravosuđa koje, putem sudova, počiniteljima nasilja određuje psihosocijalni tretman. Novi je projekt ipak tek dijelom financiran od strane Ministarstva, pa većinu troškova pokriva Riječka nadbiskupija. Na projektu rade Laura Pavičić i Dragan Lovrović, a u nepunih su godinu dana primili 13 osoba, od kojih je četvero još u programu, četvero ih je završilo, a njih 5 je odustalo. U projektu koji ima strogo propisane smjernice klijenti dolaze na 20 susreta, jednom tjedno. Program se provodi s počiniteljima nasilja koje pošalju sudovi, neovisno o tome jesu li im supruge štićenice Doma. Na susretu na kojem su izmijenjena brojna pozitivna iskustva, sudjelovao je i riječki imam Hajrudin Mujkanović, a moderirala ga je Jasna Buketa.