Hospicij je pokrenuo lavinu solidarnosti

Više od 1.200 najteže oboljelih boravilo je  u najtežim danima i mjesecima svoga života, na odlasku s ovoga svijeta, u riječkom hospiciju „Marija Krucifiksa Kozulić“. Od samog otvorenja prije pet godina hospicij je pokrenuo lavinu solidarnosti i suradnje te postao primjerom da se može puno učiniti ako se njeguje duh zajedništva, rekao je riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić u petak 26. siječnja u dvorani Euroherza u Rijeci na programu obilježavanja 5. godišnjice rada prvog hospicija u RH.

S posebnim pijetetom nadbiskup se prisjetio liječnice prof. dr. Marije Petković, onkologinje koja je radila u riječkom KBC-u i u hospiciju, ali i koja je u hospiciju i preminula. Svoje srce i dušu dala je za ovu karitativnu ustanovu iz koje se preselila u dom Gospodnji, rekao je mons. dr. Devčić, inicijator riječkoga hospicija, smještenog u zgradi Riječke nadbiskupije na Belvederu. Zahvalio je svim dobročiniteljima i podupirateljima rada hospicija, djelatnicima koji se svakodnevno suočavaju s najtežim životnim situacijama, ali i zahvaljujući kojima se u hospiciju osjeti mir i toplina.

Ravnateljica hospicija s. Danijela Orbanić zahvalila je svima koji su bili podrška i pomoć hospiciju. Prigodnu riječ uputio je ravnatelj riječkog KBC-a prof. dr. Davor Štimac. Istaknuo je kako KBC intenzivno surađuje s hospicijem, te da je hospicij gotovo integralni dio KBC-a. Koliko hospicij treba bolnicu toliko bolnica treba hospicij. Naši liječnici svaki dan obilaze bolesnike u hospiciju – liječenje se nastavlja, ali na drugačiji način, rekao je Štimac.

Skup je okupio predstavnike Riječke nadbiskupije, riječkog zdravstva, vjerskih zajednica, Grada Rijeke i PGŽ-a, djelatnike i suradnike hospicija, članove obitelji mnogih preminulih, predstavnike hospicija iz Mostara i Ljubljane, i mnoge druge. Tom prigodom predstavljena je knjiga „Odlasci“, urednice Jasne Buketa, profesorice hrvatskog jezika i književnosti. Riječ je o vrijednom i  sadržajnom djelu o ljudima u hospiciju i njegovu radu. Djelo je posvećeno pokojnoj liječnici Petković, koja je prema autoričinim riječima bila »hospicijski anđeo«.

Bio je to i skup zahvalnosti prema hospiciju, odnosno svim njegovim djelatnicima i suradnicima na čelu s ravnateljicom s. Danijelom Orbanić, njegovim volonterima i donatorima. Riječ zahvale i čestitku za predani rad hospiciju uputile su u ime Grada Rijeke pročelnica dr. Karla Mušković, a u ime PGŽ-a dožupanica Marina Medarić, potvrđujući hospiciju daljnju pomoć Grada i Županije. Naglasile su: »Sreća je da vas imamo« i »Hospicij je velika vrijednost – imamo respektabilnu ustanovu«.
Helena Anušić

 

Hospicij u Rijeci jedinstvena je ustanova palijativne skrbi u Hrvatskoj. Jedini je samostalni hospicij u sustavu javnog zdravstva i jedini kojega je osnovao Caritas, dakle djeluje kao ustanova Katoličke crkve, konkretno Riječke nadbiskupije.

Prvi pacijent  primljen je u hospicij 4. veljače 2013., a u ovih je pet godina u njemu boravilo više od 1200 teško bolesnih osoba. Boravak u hospiciju za korisnika je besplatan. Troškove hrane, smještaja te materijalne troškove snosi Riječka nadbiskupija, a troškove medicinske skrbi, lijekova i sanitetskog materijala sufinancira Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Od samih početaka tu je i suradnja s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Rijekom i drugim jedinicama lokalne uprave, te brojnim dobrotvorima i donatorima.

Hospicij je uređen kao stacionar za palijativnu skrb kapaciteta 14 kreveta sa svim pratećim sadržajima, prostorima za pokretne timove palijativne skrbi, prostorom za obitelji štićenika te za edukativnu djelatnost i volontere.

Pripreme za njegovo osnivanje bile su duge i zahtjevne jer ovo je bila prva ustanova ove vrste u Hrvatskoj. Riječka nadbiskupija, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka 1. srpnja 2011. godine sklopili su Sporazum o suradnji prema kojemu je Riječka nadbiskupija dala na raspolaganje te uredila prostor na adresi Tizianova 15, zgradu koju je prije preseljenja koristila Teologija u Rijeci, uloživši oko 8,5 milijuna kuna. PGŽ i Grad Rijeka pomogli su kod nabavka opreme svatko s 1 milijun kuna.

U prvim mjesecima rad hospicija financirala je samo Riječka nadbiskupija, a financijska potpora Ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo stigla je nekoliko mjeseci nakon otvorenja.

Nakon prve faze uhodavanja svih ustanova koje su povezane s hospicijem te edukacije medicinskog osoblja, 2016. godine sklopljen je govor s Kliničkim bolničkim centrom Rijeka koji sada osigurava redovitu prisutnost liječnika.

Po broju institucija, ustanova, ali i pojedinačnih dobrotvora i volontera koji sudjeluju u djelovanju hospicija vidljivo je da je riječki hospicij zaista pokrenuo lavinu solidarnosti. Pored toga rad hospicija puno je učinio za jačanje svijesti o nužnosti kvalitetne i stručne palijativne skrbi te pokazao kako takva skrb pomaže i osobi koja je bolesna, ali i cijeloj obitelji.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

'