25 godina Doma Sveta Ana –
stručni skup o nasilju u obitelji

Proslava 25. obljetnice Caritasova doma za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja, Sv. Ana, zaključena je stručnim skupom 21. rujna u Nadbiskupskom domu u Rijeci na kojemu su o problemu nasilja u obitelji govorili psiholozi, sociolozi, sveučilišni profesori i komunikolozi.

„Cilj i poruka ovog susreta je da treba još više raditi na prevenciji nasilja. Posebno na prekidanju transgeneracijiskog prenošenja nasilničkog ponašanja u obitelji“, rekla je ravnateljica Doma s. Suzana Samardžić koja od samih početaka vodi ovu ustanovu. Kao i prethodnog dana kada je, na dan kada je u Dom Sv. Ana prije 25 godina ušla prva korisnica, svečano predstavljena publikacija s radovima djece štićenika Doma, na susretu je sudjelovao riječki  nadbiskup Ivan Devčić, ravnateljica nadbiskupijskog Caritasa s. Marija Faustina Kovačević, predstavnici Caritasa i sigurnih kuća drugih biskupija te grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Prvo je predavanje održao p. Mijo Nikić, DI pod naslovom „Duhovno osnaživanje obitelji“ u kojem je istaknuo kako pomoć osobama koje se nađu u takvoj situaciji mora biti interdisciplinarna, a to uključuje i psihološki i vjerski aspekt. „Vjera nas uči da je potrebno oprostiti da bi oslobodili ljubav. Vjera je ljubav Božja koja liječi“, rekao je p. Nikić. Dr. Igor Kanižaj, izvanredni prof. na fakultetu političkih znanosti, govorio je o temi „Novi oblici nasilja putem novih medija kod djece i mladih“ te istaknuo potrebu stalne edukacije djece i roditelja o načinima korištenja novih medija i stvarnim opasnostima koje vrebaju u virtualnom svijetu. „Dramatičan je podatak da samo jedan od deset maloljetnika razgovara s nekim bližnjim kada na internetu naiđe na uznemirujući sadržaj. Dakle mnogi slučajevi prođu da nitko ne zna, a mogu ostaviti traume na djetetu. To moramo promijeniti. Roditelji, odgojitelji, profesori… svi koji rade s djecom moraju biti više uključeni u ono što djeca rade u virtualnom svijetu. Edukacija djece i roditelja zbog toga je važna“, rekao je dr. Kanižaj.

Marijana Žunić, voditeljica odsjeka za maloljetničku delinkvenciju PU Primorsko-goranske govorila je o postupanju policijskih službenika u kriminalističkom istraživanju prekršaja i kaznenog dijela nasilja u obitelji. Istaknula je kako je još uvijek najčešći oblik nasilja fizičko i psihičko, ali u porastu je i ekonomsko nasilje. Psihologinje Sandra Lipovac i Klaudia Segnan Bilović, djelatnice Centra za socijalnu skrb Rijeka predstavile su rad sa žrtvama obiteljskog nasilja i psiho-socijalnu pomoć koju pružaju u domeni  Centra. Tamara Žakula Desnica, ravnateljica Dječjeg doma Tić koji brine o zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci, istaknula je kako se bilježi porast nasilja nad djecom u virtualnom prostoru.

Dr. sc. Jasminka Zloković s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci govorila je o promjenama u funkcijama obitelji koje nameće suvremeno društvo i ponekad ih otežava. „Ipak, uza sve promjene suvremenog društva niti jedna od funkcija obitelji, kao zaštita, socijalizacija, edukacija, koje nalazimo već u samim počecima čovječanstva, nije nestala. Potrebno je raditi na osnaživanju obitelji“, zaključila je dr. Zloković.

Na kraju susreta, o radu Doma Sveta Ana i programima koje nudi korisnicama, govorile su Sanja Borić, pedagoginja, Marina Kocijan Ratkajec, socijalna radnica i Dragan Lovrović psihijatar. Osim što rade na osnaživanju i resocijalizaciji žrtava nasilja, Dom od samih početaka ne isključuje rad s počiniteljima. Dozvoljeni su susreti očeva s djecom, u kontroliranim uvjetima i ukoliko obje strane to žele, a od nedavno se provodi i program psihološke pomoći osobi koja je počinila nasilje. „To je ispravniji termin nego nasilnik, jer etiketiranjem se problem samo produbljuje“, rekao je Lovrović, psihijatar koji kao suradnik sudjeluje u provođenju programa. Istaknuo je kako je važno raditi s počiniteljima nasilja upravo kako bi pokušali prekinuti daljnju eskalaciju nasilja. „Želimo ih navesti da postanu svjesni pogrešnog ponašanja i podučiti ih da ubuduće probleme rješavaju nenasilno. Koji je postotak uspješnosti ovog programa još ne znamo jer se provodi tek kratko vrijeme, ali svakako i na ovaj način želimo sudjelovati u prevenciji nasilničkog ponašanja“, zaključio je Lovrović.