Sustavom kumstava na daljinu pomoć stiže u 58 obitelji. Donatori su privatne osobe i tvrtke, a Caritas brine da njihove uplate stignu do djece u potrebi.

U program je moguće uključiti se slanjem pisma namjere na e-poštu caritas@ri-nadbiskupija.com, ili pozivom na broj 051 511 443 nakon čega će novi kumovi biti upućeni u detalje provođenja programa.

Sustav je osmišljen tako da se kum – obitelj ili više njih, obvezuje redovito uplaćivati sredstva za pomoć točno određenom djetetu, odnosno njegovoj obitelji i prate ga, po mogućnosti, do punoljetnosti. Svaka obitelj prije nego na sebe preuzme obvezu, od riječkog Caritasa dobije opis obiteljske i socijalne situacije djeteta kojemu treba pomoć. Kada prouče situaciju i uvjere se u potrebe, tada preuzmu obvezu pomaganja. Iznos koji se uplaćuje prosječno iznosi 300 do 400 kuna mjesečno. Pomoć se šalje obiteljima s troje ili više djece, djeci čiji su roditelji stradali u ratu ili imaju zdravstvenih poteškoća, djeci koja imaju zdravstvenih poteškoća, samohranim roditeljima…

Kumovi iz Italije pomažu već više od 20 godina, a od 2015. projekt se provodi i s kumovima iz Riječke nadbiskupije, pa je tako okupljeno 70 kumova koji pomažu 34 djece.

Neki kumovi redovito komuniciraju s obitelji kojoj pomažu

„Sustav kumstava osmišljen je u godinama nakon Domovinskog rata. Kada je započeo, pomoć je stizala i na 500 adresa. Bile su to ratne godine kada je Caritas iz brojnih talijanskih gradova, ali i Austrije i Njemačke, u Hrvatsku slao veliku pomoć. Dolazili su kamioni hrane i potrepština, a ubrzo i novac. Caritas nadbiskupije Rijeka osmislio je sustav kumstava kako bi donatori znali točno kome i za što odlazi novac koji su uplatili“, prisjeća se Laura Marinelli, voditeljica projekta koja održava kontakte s donatorima. Brižno je zapisivala svaku uplaćenu kunu i vodila kartoteku obitelji kojima se pruža pomoć. „Krajem 90-tih broj kumstava se smanjio na stotinjak, što je na neki način i logično s obzirom da je rat završen, a talijanski Caritas je pomoć preusmjerio u druge dijelove svijeta, na druga krizna žarišta. U početku se veliki dio kumstava odnosio na djecu čiji su roditelji stradali u ratu. Danas se brojka kumstava spustila na ispod sto, ali i dalje je to lijepi broj djece kojima pomažu kumovi na daljinu.“

Mnogi od njih se niti ne znaju, upoznati su samo s osnovnim podatcima preko dokumentacije koju dostavlja Caritas. Ali ima i vrlo bliskih prijateljstava, situacija kada su kumovi upoznali dijete koje pomažu. Neki ih redovito i posjećuju, šalju pakete za rođendane. „Neki kumovi zaista učine i više od onoga na što su se u početku obvezali. Jako su osjetljivi i osjećajni. Imamo nedavni primjer obitelji Ghu iz Sanrema koja je, uz pomoć riječkog Caritasa, obitelji svojeg kumčeta otplatila 15 000 kuna duga koji se nakupio zbog neplaćene struje.“ Jedan dio kumova redovito komunicira s obiteljima putem pisama koja Caritas, po potrebi, prevodi i šalje.

Mnogo je primjera kada kumovi čine i više o nužnog. U jednoj obitelji koju je napustio otac, majka je ostala s troje djece. Od 2005. dobivali su pomoć kumova preko Caritasa. Novac je uglavnom trošen na školovanje djece. Majka je umrla 2007. godine, ali djeca su i dalje dobivala pomoć. Najstariji sin smješten je u dom i uspješno je završio srednju školu, a dvije maloljetne djevojčice, Matea i Antonija, smještene su u dom u Karlovcu. Iako su tako bile zbrinute pa im po pravilima kumstva više nije trebala biti uplaćivana pomoć, kumovi su inzistirali da im i dalje pomažu.

„Ima nažalost i slučajeva kada kumovi ne mogu više podržavati kumstvo. To je dakako njihov izbor i imaju na to pravo. U takvim slučajevima obavještavamo obitelj da se kumovi povlače iz projekta. Ako su jako u potrebi nastojimo im pomoći iz nekih drugih izvora Caritasa. Neke obitelji same jave da su im se prilike poboljšale i da ne trebaju više pomoć. U takvim slučajevima kumovi ponekad preuzmu neku drugu obitelj za kumstvo“, zaključuje gđa. Laura i time upućuje poziv i apel novim kumovima. Jer potrebnih uvijek ima.