Vijesti

Samo Crkva siromašna duhom može evangelizirati

25 godina Hrvatskog Caritasa

„Caritas pred izazovom ‘siromašne Crkve za siromašne’“ bio je naslov Kulturne tribine održane u povodu obilježavanja 25 godina ustanovljenja i djelovanja Hrvatskog Caritasa. Tribina je održana 16. listopada u Nadbiskupskom domu u Rijeci i prva je u nizu takvih tribina koje će u sljedećih mjesec dana biti održane u svim metropolijskim središtima diljem Hrvatske.

Što Caritas znači Crkvi i što Caritas čini, kako tumačiti papu Franju kad govori o siromašnoj Crkvi koja pomaže siromasima, teme su o kojima su govorili mr. sc. Suzana Borko, zamjenica ravnatelja Hrvatskog Caritasa, doc. dr. sc. Nikola Vranješ, profesor na Teologiji u Rijeci, mons. mr. sc. Ivan Milovčić , ravnatelj Caritasa Krčke biskupije i  bivši ravnatelj Hrvatskog Caritasa te mons. Nikola Uravić i s. Marija Faustina Kovačević bivši ravnatelj i nova ravnateljica Caritasa Riječke nadbiskupije.

Okupljene je pozdravio riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić te uz čestitke Hrvatskom Caritasu zahvalio i svim djelatnicima biskupijskih i župnih Caritasa te ustanova koje brinu za potrebne. „Imamo razloga biti zadovoljni s ovim što smo do sada učinili, ali neka ova obljetnica bude poticaj da činimo još više pomažući najpotrebnijima“, rekao je nadbiskup.

O ulozi nacionalnog Caritasa govorila je zamjenica ravnatelja Suzana Borko te istaknula kako je nacionalna institucija zadužena za koordinaciju 17 (nad)biskupijskih Caritasa koji djeluju na terenu i obuhvaćaju oko 1500 župa u Hrvatskoj. „Svaki uspjeh koji smo ostvarili na nacionalnoj razini nismo to učinili sami nego zahvaljujući biskupijskim Caritasima i mnogim dobrim ljudima koji provode programe Caritasa. Pred izazovima vremena u kojem živimo potrebno je stalno isticati koliko je važno biti zajedno“, rekla mr. Borko.

Teološko tumačenje sintagme pape Franje o „siromašnoj Crkvi za siromašne“ dao je dr. Nikola Vranješ. Objasnio je kako Isus u svojim blaženstvima ističe siromašne duhom, što znači one koji se pouzdaju u Boga. „Samo Crkva siromašna duhom, koje je oslonjena na Boga, može evangelizirati, prenositi njegovu poruku“, rekao je dr. Vranješ. Napomenuo je da siromaštvo nije samo materijalni nedostatak, postoje i drugi oblici siromaštva kao što su duhovno, kulturno, društveno, intelektualno, emocionalno…, a Crkva je pozvana na sve njih odgovoriti i ponuditi pomoć ljudima u potrebi. „To je poruka pape Franje koji podsjeća da kršćani u siromahu moraju otkriti Krista.“ Istaknuo je kako Crkva kada govori o siromaštvu ne misli samo na materijalna dobra niti osuđuje bogatstvo kao takvo. „Biti bogat nije po sebi loše, ali loše je ako bogatstvo postaje opsesija, ako se u tom bogatstvu zaboravlja na druge. Jednako tako biti siromašan u materijalnom smislu nije preduvjet za svetost, jer svetost treba živjeti.“

Mons. Ivan Milovčić istaknuo je kako je Crkva ustanovila Caritas kako bi pomogla vjernicima da organizirano djeluju i pomažu. „Tako moramo istaknuti da Caritas nije samo ustanova, nego svi mi, članovi Crkve.“ Kao ravnatelj biskupijskog Caritasa predstavio je programe pomoći koji se provode na području Krčke biskupije.

O djelovanju Caritasa Riječke nadbiskupije govorio je donedavni ravnatelj mons. Nikola Uravić te predstavio petnaestak programa kojima pomoć stiže bolesnima, nemoćnima, siromašnima, djeci i obiteljima te u sve župe Nadbiskupije. Istaknuo je i dvije specijalizirane ustanove kojima je osnivač nadbiskupijski Caritas, a to su Dom „Sveta Ana“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja i hospicij „Marija Kozulić“. Na području Nadbiskupije djeluju i Kuća utočišta sestara milosrdnica, Prihvatilište za beskućnike i Socijalna samoposluga, a Caritas surađuje i s drugim socijalnim ustanovama.

O planovima za budućnost govorila je s. Marija Faustina Kovačević koja je službu ravnateljica preuzela u rujnu. Uključivanje mladih volontera u programe Caritasa i jačanje karitativnog djelovanja u župama neki su od prioriteta djelovanja ove nadbiskupijske ustanove. Organizatori tribine bili su Teologija u Rijeci, Caritas Riječke nadbiskupije i Hrvatski Caritas.

10 godina časopisa za beskućnike

Fra Siniša Pucić – osnivač časopisa za beskućnike

„Ulične svjetiljke“, prvi hrvatski časopis o beskućništvu i srodnim temama, svečano su proslavile desetu obljetnicu izlaženja. Na susretu u Auli Ivana Pavla II. u trsatskom svetištu 25. rujna okupili su se članovi Franjevačkog svjetovnog reda Trsat, urednici, prodavači, podupiratelji i kupci ovog jedinstvenog časopisa. Ministra Nela Pujić poseban pozdrav uputila je prodavačima, beskućnicima, koji su došli iz cijele Hrvatske. Riječi pozdrava uputio je i delegat riječkog nadbiskupa mons. Nikola Uravić te bivši trsatski gvardijan fra Lucije Jagec.

Glavna urednica Jasna Krapac objasnila je kako je u ovih deset godina časopis ispunio svoje ciljeve. Jedan od njih je financijska pomoć beskućnicima koji ga prodaju na ulicama. Drugi važan moment je socijalizacija, susret i razgovor s kupcima te činjenica da oni postaju vidljivi u društvu. Pored toga časopis ima i informativnu ulogu, ukazuje na probleme ljudi koji se nalaze u teškoj situaciji, bez krova nad glavom i bez obitelji koja bi im mogla pomoći. „Časopis je neprofitabilan i financira se od prodaje. Pola iznosa od 8 kuna ide prodavaču, a druga polovica služi za financiranje sljedećeg broja. Godišnje izađe 4-5 brojeva, a proda se do 70 000 primjeraka godišnje.“ Časopis objavljuje tekstove beskućnika, opisuje njihove sudbine, a pišu i volonteri koji se bave socijalnim temama.

Okupljenima se obratio i fra Siniša Pucić, prvi urednik i pokretač časopisa. Prije deset godina bio je novinar Novog lista, ali kao član Franjevačkog svjetovnog reda radio je na projektu Prihvatilišta za beskućnike u Rijeci te primijetio kako bi pokretanje časopisa dalo dodatni sadržaj i pomoć programima koje je Prihvatilište nudilo. „Uz zahvalu svima koji stvaraju i prodaju časopis, želim zahvaliti i svim onim dobrim ljudima koji ga kupuju. Hvala vam što svojom ljubavlju pomažete da prožmemo svijet Božanskom ljubavi bez koje ovog svijeta ne bi ni bilo“, rekao je fra Siniša.

Na kraju susreta uručene su zahvalnice brojnim osobama i ustanovama koje su u ovih 10 godina pomogle izlaženje časopisa.

Važno je prekinuti lanac nasilja

25 godina Doma Sveta Ana –
stručni skup o nasilju u obitelji

Proslava 25. obljetnice Caritasova doma za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja, Sv. Ana, zaključena je stručnim skupom 21. rujna u Nadbiskupskom domu u Rijeci na kojemu su o problemu nasilja u obitelji govorili psiholozi, sociolozi, sveučilišni profesori i komunikolozi.

„Cilj i poruka ovog susreta je da treba još više raditi na prevenciji nasilja. Posebno na prekidanju transgeneracijiskog prenošenja nasilničkog ponašanja u obitelji“, rekla je ravnateljica Doma s. Suzana Samardžić koja od samih početaka vodi ovu ustanovu. Kao i prethodnog dana kada je, na dan kada je u Dom Sv. Ana prije 25 godina ušla prva korisnica, svečano predstavljena publikacija s radovima djece štićenika Doma, na susretu je sudjelovao riječki  nadbiskup Ivan Devčić, ravnateljica nadbiskupijskog Caritasa s. Marija Faustina Kovačević, predstavnici Caritasa i sigurnih kuća drugih biskupija te grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Prvo je predavanje održao p. Mijo Nikić, DI pod naslovom „Duhovno osnaživanje obitelji“ u kojem je istaknuo kako pomoć osobama koje se nađu u takvoj situaciji mora biti interdisciplinarna, a to uključuje i psihološki i vjerski aspekt. „Vjera nas uči da je potrebno oprostiti da bi oslobodili ljubav. Vjera je ljubav Božja koja liječi“, rekao je p. Nikić. Dr. Igor Kanižaj, izvanredni prof. na fakultetu političkih znanosti, govorio je o temi „Novi oblici nasilja putem novih medija kod djece i mladih“ te istaknuo potrebu stalne edukacije djece i roditelja o načinima korištenja novih medija i stvarnim opasnostima koje vrebaju u virtualnom svijetu. „Dramatičan je podatak da samo jedan od deset maloljetnika razgovara s nekim bližnjim kada na internetu naiđe na uznemirujući sadržaj. Dakle mnogi slučajevi prođu da nitko ne zna, a mogu ostaviti traume na djetetu. To moramo promijeniti. Roditelji, odgojitelji, profesori… svi koji rade s djecom moraju biti više uključeni u ono što djeca rade u virtualnom svijetu. Edukacija djece i roditelja zbog toga je važna“, rekao je dr. Kanižaj.

Marijana Žunić, voditeljica odsjeka za maloljetničku delinkvenciju PU Primorsko-goranske govorila je o postupanju policijskih službenika u kriminalističkom istraživanju prekršaja i kaznenog dijela nasilja u obitelji. Istaknula je kako je još uvijek najčešći oblik nasilja fizičko i psihičko, ali u porastu je i ekonomsko nasilje. Psihologinje Sandra Lipovac i Klaudia Segnan Bilović, djelatnice Centra za socijalnu skrb Rijeka predstavile su rad sa žrtvama obiteljskog nasilja i psiho-socijalnu pomoć koju pružaju u domeni  Centra. Tamara Žakula Desnica, ravnateljica Dječjeg doma Tić koji brine o zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci, istaknula je kako se bilježi porast nasilja nad djecom u virtualnom prostoru.

Dr. sc. Jasminka Zloković s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci govorila je o promjenama u funkcijama obitelji koje nameće suvremeno društvo i ponekad ih otežava. „Ipak, uza sve promjene suvremenog društva niti jedna od funkcija obitelji, kao zaštita, socijalizacija, edukacija, koje nalazimo već u samim počecima čovječanstva, nije nestala. Potrebno je raditi na osnaživanju obitelji“, zaključila je dr. Zloković.

Na kraju susreta, o radu Doma Sveta Ana i programima koje nudi korisnicama, govorile su Sanja Borić, pedagoginja, Marina Kocijan Ratkajec, socijalna radnica i Dragan Lovrović psihijatar. Osim što rade na osnaživanju i resocijalizaciji žrtava nasilja, Dom od samih početaka ne isključuje rad s počiniteljima. Dozvoljeni su susreti očeva s djecom, u kontroliranim uvjetima i ukoliko obje strane to žele, a od nedavno se provodi i program psihološke pomoći osobi koja je počinila nasilje. „To je ispravniji termin nego nasilnik, jer etiketiranjem se problem samo produbljuje“, rekao je Lovrović, psihijatar koji kao suradnik sudjeluje u provođenju programa. Istaknuo je kako je važno raditi s počiniteljima nasilja upravo kako bi pokušali prekinuti daljnju eskalaciju nasilja. „Želimo ih navesti da postanu svjesni pogrešnog ponašanja i podučiti ih da ubuduće probleme rješavaju nenasilno. Koji je postotak uspješnosti ovog programa još ne znamo jer se provodi tek kratko vrijeme, ali svakako i na ovaj način želimo sudjelovati u prevenciji nasilničkog ponašanja“, zaključio je Lovrović.

25 godina Doma „Sveta Ana“

Radovi djece – naslovnica

“Ja bi voljela sanjati san da se mama i tata pomire i da živimo zajedno”, rečenica je jednog djeteta, štićenika Doma sv. Ane – Caritasovog doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, koja se nalazi na naslovnici publikacije posvećene 25. obljetnici Doma. Djeca su srce djela koje je predstavljeno 20. rujna u Nadbiskupskom ordinarijatu u Rijeci, publikacije koja među svojih koricama sadrži potresne i iskrene dječje crteže i rečenice nastale tijekom individualnih terapija u Domu sv. Ane. Na predstavljanju su sudjelovali: riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić, ravnateljica Doma s. Suzana Samardžić, recenzentica s. Veronika Mila Popić, urednik i grafički urednik publikacije Bruno Lončarić, psihologica Laura Pavičić, vokalna grupa Putokazi, a događaj je moderirala Irena Hrvatin.

Nadbiskup Devčić zahvalio je ravnateljici Doma, njenim suradnicima, Družbi sestara Milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Provincije Majke Dobrog Savjeta – Rijeka kojoj pripada s. Suzana te volonterima na ustrajnom radu i ljubavi koju pružaju štićenicima Doma. Govoreći o obljetnici Doma te publikaciji istaknuo je kako je riječ o jako dirljivom štivu kojega se teško može čitati bez da čovjeku ne izazovu emocije. Oni koji rade u Domu susreću se s ljudskim tragedijama i zloćom, ali istovremeno u istom prostoru štićenici se susreću s ljubavlju, humanošću, požrtvovnošću, željom i uspješnim nastojanjem svih da tim ženama i toj djeci pomognu, rehabilitiraju, postave na noge i da im se vrati dostojanstvo, vjeru u život i vjeru u Boga. To je ono najviše što čovjek može učiniti čovjeku. Koliko god su sile zla u svijetu velike, ovakvi nam primjeri pokazuju da je ljubav veća i jača i da ovaj svijet, dokle god ima ljubavi u ljudskim srcima – ima šansu, rekao je nadbiskup.

Dječji radovi

Ravnateljica Doma s. Suzana Samardžić upoznala je okupljene s poviješću Doma kazala je da je Dom blagoslovljen i otvoren  26. srpnja 1993. godine  na blagdan sv. Ane, nebeske zaštitnice Doma i bio je namijenjen ženama i djeci, prognanicima i izbjeglicama iz ratom zahvaćenih područja u Hrvatskoj i BiH. Prve korisnica, žrtva rata s područja Like, u Dom su došla 20. rujna 1993. Kako se 22. rujna obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, objedinili smo proslavu na 20. i 21. rujna, poručila je s. Suzana. Cilj izdavanja publikacije jest prevencija nasilja u obitelji i senzibiliziranje javnosti za tu temu. Kapacitet Doma je 30 osoba i u proteklih 25 godina u Domu je bilo  1.695 osoba.

Događaju su se odazvali ravnateljica Caritasa Riječke nadbiskupija s. Marija Faustina Kovačević, prethodni, dugogodišnji ravnatelj mons. Nikola Uravić, predstavnici Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupija, predstavnici Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, među njima zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić i pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Karla Mušković.  Predstavljanje publikacije svojim dolaskom podržali su glavni riječki imam Hajrudin ef. Mujkanović i pastor Baptističke crkve Giorgio Grlj, kao i djelatnici sigurnih kuća u Hrvatskoj, Centra za socijalnu skrb i ustanova socijalne skrbi, obiteljskih savjetovališta, obrazovnih ustanova te mnogi župnici, redovnici i redovnice i prijatelji Doma.

Nadbiskupijski Caritas dobio novu ravnateljicu

Primopredaja službe ravnatelja

Časna sestra Marija Faustina Kovačević, nova ravnateljica Caritasa nadbiskupije Rijeka, dolazi iz redovničke zajednice Euharistijske službenice Presvetog Srca Isusova i Marijina koje su dio  duhovne obitelji Omnia Deo. Imenovana je ravnateljicom središnje nadbiskupijske karitativne ustanove koju je do sada vodio mons. Nikola Uravić, a primopredaja je izvršena 13. rujna uz prisustvo kancelara Riječke nadbiskupije mons. Nikole Imbrišaka. Mons. Uravić je bio na čelu Caritasa u dva navrata, od 1999. godine do 2003. te od 2012. do ove godine.

Nova ravnateljica dolazi iz Zagreba gdje je završila Teološki fakultet, a pristupanjem u zajednicu sestara preselila je u Dramalj te je dvije godine radila kao vjeroučiteljica. Zahvalila je nadbiskupu Ivanu Devčiću na ukazanom povjerenju te istaknula kako je spremna svim srcem služiti potrebnima putem ove ustanove. „Želja mi je da ljubav Božju koju primam i osjećam pružim svakome čovjeku, posebno onome u potrebi. To je uostalom i osnova kršćanskog života“, rekla je s. Marija Faustina preuzimajući službu.

Bolnički kreveti velika su pomoć obitelji u potrebi

Bolnički kreveti-utovar u Neussu

Caritas nadbiskupije Rijeka početkom ljeta dobio je vrijednu donaciju iz Neussa. Dvadeset bolničkih kreveta iz bolnice Johanna Etienne u Neussu dopremljeni su 30. lipnja u Riječki Caritas. Kreveti su tijekom ljeta već razvezeni na razne adrese u domove obitelji koje su u velikoj potrebi jer u kući maju bolesnu ili stariju osobu. Bolnički kreveti tako su opremljeni da omogućavaju lakši pristup i njegovanje osobe koja leži, a s obzirom da imaju pomično uzglavlje veliko su olakšanje i osobi koja je na njemu prisiljena ležati. Uz krevete obično idu i posebni madraci, sve kako bi se nemoćnoj osobi olakšao boravak.

Za nemoćne, starije, bolesne ili one koji se oporavljaju od operativnih zahvata Caritas već osigurava 65 bolničkih kreveta. Dio tih kreveta, dvadesetak, distribuira se u suradnji s Domom za starije osobe Krk.

Donacija sportske opreme

Sportska oprema za osnovnu školu

Caritas Riječke nadbiskupije od dobrotvora iz Italije primio je početkom srpnja donaciju lopti i dječje sportske opreme. U donaciji se nalaze lopte za odbojku i nogomet, sportske torbe, trenirke i dresovi. Želja je donatora bila da time pomognu ili neki klub koji radi s dječjim uzrastima ili osnovnu školu.

Caritas je odlučio donaciju usmjeriti prema katoličkoj osnovnoj školi Josip Pavlišić. Cjelokupnu pošiljku, ravnatelj Caritasa mons. Nikola Uravić 4. srpnja predao je na korištenje ravnateljici škole s. Mariji Maji Dolenec.

S. Suzana dobitnica Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“

Potrebno je raditi na prevenciji obiteljskog nasilja

S. Suzana, 25 godina ravnateljica Doma sv. Ana

S. Suzana Samardžić, ravnateljica Doma sv. Ana – za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, ovogodišnja je dobitnica Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“ koja joj je uručena na Svečanoj sjednici Grada Rijeke 13. lipnja u riječkom HNK „Ivan pl. Zajc“. Nagradu je dobila za 25 godina uspješnog vođenja Doma koji je zbrinuo mnoge majke i djecu u nevolji. Godišnje Dom primi pedesetak žena i isto toliko djece. Članica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog sinonim je za djelovanje ove ustanove nadbiskupijskog Caritasa jer je od samih početaka bila jedan od pokretača njegova osnivanja, a nakon toga brižno i požrtvovno ga vodi već 25 godina. „Ponizno služenje i darivanje sebe po uzoru na sv. Vinka, to je naša karizma“, objašnjava s. Suzana. „Moja provincijalka mi je tako rekla kada smo bili na početku ovog projekta i tako me ohrabrila da prihvatim taj poziv.“

S. Suzana priznaje da mnogo toga prošlo, promijenilo se i dogodilo u ovih 25 godina. „Ovo priznanje Grada Rijeke mogu primiti samo kao priznanje ovome Domu i zbog toga sam radosna. Za sve ove godine i sve dobro što smo učinili moram zahvaliti svojim suradnicima, stručnom timu i brojnim dobrim ljudima koji su s nama, podržavaju nas i pomažu. To je zaista vojska ljudi bez kojih ništa ne bih mogla.“

Dom je osnovan u ratnim godinama, 1993., kada je uz pomoć karitativnih ustanova iz Austrije pokrenut kao Caritasov dom za žene žrtve ratnih stradanja. Nakon ratnih godina profilirao se kao dom za žrtve nasilja te s vremenom nadopunjavao djelatnosti i usluge. Sve to prilagođavajući se zakonima RH koji su se također razvijali i mijenjali u pravcu sve bolje zaštite žena i djece od obiteljskog nasilja. Danas osim što pruža utočište ženama i djeci koja su prisiljena napustiti svoj dom zbog nasilja, nudi i programe resocijalizacije te radi i s počiniteljima nasilja. Jedna je stvar ipak ostala ista, kuća koja nudi utočište ženama i djeci već 25 godina uvijek je na istoj adresi. No, adresa je i dalje tajna.

„Nažalost transgeneracijsko prenošenje nasilja u obitelji još uvijek je velika boljka našeg društva i u prevenciji tog problema nije učinjeno dovoljno. Nasilnici su uglavnom osobe koje su i same trpjele nasilje u svojoj obitelji i taj se začarani lanac nasilja tako prenosi iz generacije u generaciju. Moramo puno više truda uložiti kako bi taj lanac prekinuli“, objašnjava s. Suzana. „Sada smo prihvatili Istambulsku konvenciju, iako već imamo dobre obiteljske zakone, ali sve to neće riješiti ovaj problem. Potrebno je puno više raditi na prevenciji, raditi sa zlostavljačima koji su trpjeli nasilje, sa ženama koje često imaju neku čudnu privrženost prema svojim zlostavljačima. Sve su to vrlo kompleksne situacije i sudbine. Najviše u svemu stradaju djeca, često ni majkama ona nisu na prvome mjestu, a kako sam rekla, to ostavlja mogućnost da se lanac nasilja prenese i na sljedeću generaciju.“

Iako je prošlo 25 godina kako upravlja Domom s. Suzana zadržala je početni zanos, ljubav i brigu prema čovjeku u nevolji. Još uvijek je puna planova za obogaćivanje i poboljšavanje djelovanja Doma. Trenutno je zaokupljena proslavom 25. obljetnice. „Mi djelatnici i korisnici okupit ćemo se za blagdan naše zaštitnice sv. Ane, 26. srpnja i na taj način proslaviti obljetnicu.“ Svečana obljetnica za javnost održat će se u rujnu, na dan kada je prije 25 godina primljena prva korisnica. Tako će 20. rujna u Nadbiskupskom domu biti predstavljena Monografija i film o Domu sv. Ane, a sadržavat će priloge iz brojnih medijskih kuća koje su u ovih 25 godina pisale ili izvještavale o radu Doma. „U monografiju ćemo uvrstiti i anonimna svjedočanstva djece i psihovještačenja njihovih uradaka kako bi predstavili javnosti što sve djeca u takvim okolnostima proživljavaju.“ Za 21. rujna predviđen je stručni skup na kojemu će o problemu transgeneracijskog prenošenja nasilja govoriti psiholozi, pravnici i komunikolozi.

Sve činimo na veću slavu Božju

Misa posvete ulja

Zbog pastoralnih razloga i ove godine, kako je uobičajeno u Riječkoj nadbiskupiji, Misa posvete ulja slavljena je na Veliku srijedu umjesto, kako je obrednikom predviđeno, na Veliki četvrtak ujutro. U katedrali sv. Vida predvodio ju je riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić u zajedništvu sa svećenicima Riječke nadbiskupije i pod misom blagoslovio tri ulja: bolesničko ulje (kojim se mažu bolesnici), katekumensko (kojim se mažu krštenici) te krizmu, tj. mješavinu maslinova ulja i mirisa (upotrebljava se kod krštenja, potvrde, te kod svećeničkog i biskupskog ređenja.) Također, u prinosu darova vjernici su prinijeli darove za nadbiskupijski Caritas koje su tijekom korizme prikupljali u svojim župama.

Dominantna tema u liturgiji Mise posvete ulja jest svećeništvo te je nadbiskup potaknuo okupljene svećenike da se propitaju s kakvim nutarnjim stavom čine ono što je svakom povjereno kao dioniku ministerijalnog svećeništva ili općega svećeništva svih vjernika. „Iz iskustva znamo da lako podliježemo rutini, rastresenosti, usredotočenosti na sebe, a ne na Boga kojemu smo pozvani služiti. Često nam se događa da kao liturgijski služitelji više tražimo svoju slavu nego Božju, pa tako npr. očekujemo da se ljudi dive našim propovijedima ili našem pjevanju, umjesto da ‘sve činimo na veću slavu Božju’ (sv. Ignacije Loyolski). A ako nam je na prvome mjestu vlastita slava, a ne Božja, ne pretvaramo li svete čine u sredstva vlastite promocije, umjesto da njima iskazujemo slavu i čast Bogu? I po čemu se onda razlikujemo od mnogih svjetovnih ljudi koji na sve načine traže vlastitu korist i slavu, ne libeći se tom cilju podrediti i za njega iskoristiti čak i najveće svetinje?“

Zbog te i drugih opasnosti koje uvijek vrebaju na crkvene službenike, Crkva je u obredu Mise posvete ulja predvidjela i odredila obnovu svećeničkih obećanja. „No, dobro je da se u tom činu obnove svećeničkih obećanja prepoznaju i vjernici laici, koji su dionici općega svećeništva“, rekao je nadbiskup.

Dan Caritasa i podjela zahvalnica

Dobitnici zahvalnica Caritasa

Caritas Riječke nadbiskupije proslavio je 19. ožujka svojega zaštitnika sv. Josipa što je uvijek dobra prigoda za zahvaliti svim dobrotvorima i volonterima koji pomažu karitativno djelovanje u nadbiskupijskim ustanovama i župama. Misu je u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja na Škurinju predvodio riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić te na kraju mise podijelio zahvalnice Caritasa ovogodišnjim dobrotvorima. Kako je uobičajeno posljednjih godina, zahvalnicu je dobilo 7 volontera župnih Caritasa iz 7 dekanata te još šest dobrotvora ili institucija koje su podržale rad nadbiskupijskog Caritasa.

„Vi ste Josipi ili Josipe naših dana“, rekao je nadbiskup u propovijedi zahvaljujući dobrotvorima te na taj način uspoređujući njihovo djelovanje s onime što je činio sv. Josip. „Josip se s trudnom zaručnicom Marijom našao u teškoj dilemi, ali nije tražio nikakve isprike. Znao je što treba činiti, a to je brinuti za Mariju i Isusa i to je činio bez zadrške, dajući sve od sebe. Zahvaljujem vam što pomažući potrebnima slijedite njegov primjer, ne tražite izgovore nego svoju vjeru svjedočite na najbolji način i tako ukazujete na Božje otajstvo ljubavi“, rekao je nadbiskup.

Nakon svečanosti u crkvi, volonteri i dobrotvori te kumovi u projektu Obitelji za obitelj okupili su se u dvorani Caritasa i skromnom druženju. Ravnatelj Caritasa mons. Nikola Uravić posebnu je zahvalu uputio kumovima potaknuvši ih da svojim svjedočenjem budu primjer drugima. „Vi ste najbolji promotori ovog programa pa vas pozivam da svojim primjerom potaknete i druge da se uključe.“ Program omogućuje da svaki kum ili više njih, redovitim donacijama posredstvom Caritasa pomažu točno određeno dijete i njegovu obitelj.

U proteklih nekoliko mjeseci u ovaj se program javilo 7 novih kumova. Nažalost, neki od kumova koji su se uključili prije dvije godine u međuvremenu je izašao iz programa, pa se broj novih obitelji koje primaju pomoć nije znatno povećao jer su nova sredstva preusmjerena na stare korisnike. Ipak, u program su ušle 3 nove obitelji pa je sada ukupno 38 djece koja su zahvaćena ovim programom pomoći. Ravnatelj je istaknuo primjer župe Volosko u kojoj se udružilo nekoliko župljana koji svojim prilogom pomažu dva djeteta. Iz tog je razloga na prijedlog Opatijskog dekanata zahvalnicu Caritasa dobila župljanka Voloskog gđa. Sava Šepić.

Zahvalnice je uručio nadbiskup Devčić

Dobitnici zahvalnice 2018.

Bakarski je dekanat za zahvalnicu predložio gđu. Elizabetu Benić iz župe sv. Andrije ap. iz Bakra. Ona je već godinama suradnica župnog Caritasa, ali i bakarskih župnika. Brine, kako za uređenje crkve, tako i za bližnje u potrebi. Prikuplja pomoć za potrebne, obilazi starije i bolesne te im je sama na usluzi kada im nešto treba.

U  ime Crikveničkog dekanata zahvalnicu je dobila gđa. Nada Rečan iz župe sv. Filipa i Jakova u Novom Vinodolskom. Gđa. Rečan već je niz godina volonterka župnog Caritasa. Vodi evidenciju potrebnih župljana te se brine da pomoć i stigne do njih.

Delnički dekanat predložio je Mariju Turk, iz župe sv. Antuna Padovanskog u Fužinama. Gđa. Turk je već desetljećima aktivna u župi Fužine gdje uz poslove uređenja crkve, obnaša i dužnost sakristanke. Njezin život ipak je najviše obilježila zauzetost na području karitativne djelatnosti pomaganja starijima, bolesnima te potrebitima svih uzrasta, a sve to je popraćeno i duhovnim rastom u vjerskom životu.

Kastavski dekanat predložio je gđu. Jelenu Beno koja iz župe sv. Jelene Križarice u Kastvu. Jelena karitativno djeluje još od srednjoškolskih dana i na brojne je načine pomagala potrebnima. Od župe i mjesne škole, do pomoći poplavljenima u Gunji. Trenutno pomaže Kući utočišta sestara milosrdnica koja dnevno skrbi za 120 osoba.

Za dobitnicu zahvalnice Caritasa, Opatijski dekanat predložio je gđu. Savu Šepić, iz župe sv. Ane iz Voloskog. Gospođa Sava jedan je od pokretača obnovljenog župnog Caritasa koji posljednjih nekoliko godina skrbi za dvadesetak osoba. Vodi evidenciju potrebnih obitelji, obilazi ih, brine za prikupljanje i podjelu pomoći. Aktivna je i kao župni vijećnik i općenito u životu župe.

Trsatski dekanat predložio je gđu. Dariju Marinović iz župe sv. Lucije u Kostreni. Gđa. Marinović je članica socijalnog vijeća općine Kostrena i volonterka župnog Caritasa. Ove njezine dvije uloge omogućuju dobru suradnju Općine i Župe, a sve na korist najpotrebnijima. Članica je župnog pastoralnog vijeća i molitvene zajednice Zrno.

Prvostolni dekanat predložio je gospodina Rinu Levaka, iz župe sv. Josipa u Rijeci. Rino je voditelj župnog Caritasa, posjećuje starije i bolesne, a aktivan je i u životu župe. Župljani ga ističu kao primjer dobrog čovjeka i zauzetog vjernika.

Nadbiskupijski Caritas zahvalnicu je ove godine odlučio dodijeliti gospodinu Ivici Topiću i njegovoj tvrtki Elti. Kao serviser elektronike dragocjena je pomoć Caritasu kada treba popraviti elektroniku na bolničkim krevetima. Čini to već godinama i brojne je krevete osposobio kako bi mogli biti korisni ljudima u potrebi.

Još jedan od dobitnika zahvalnice je gđa Gordana Toskić. Gospođa se iz potrebe obratila Caritasu koji joj je izišao u susret, a na kraju je njezinim zalaganjem Caritas dobio vrijednu donaciju bolničkih kreveta i bolesničkih pomagala.

Zahvalnica stoga ide i Domu za starije osobe u Austrijskom gradu Kufsteinu u kojemu gđa. Toskić radi i koji je donirao Caritasu krevete i pomagala.

Jedna od ovogodišnjih dobitnika zahvalnice je i gđa. Željka Palinić. Ona i njezina tvrtka već nekoliko godina riječkom Caritasu poklanjaju velike količine mandarina.

Zahvalnicu će ove godine dobiti i Grad Bakar, koji već niz godina pruža pouzdanu podršku pri raspodjeli većih količina pomoći. Grad Bakar daje na raspolaganje skladište, opremu i prijevoz robe do krajnjih korisnika u župama Bakarskog dekanata.

I na kraju Caritas je zahvalnicu dodijelio gđi. Branki Perman. Ona je početkom ove godine, potaknuta aktivnostima Caritasa i brojnim načinima na koje Caritas pomaže, odlučila donirati veću svotu novca kako bi na taj način pomogla rad Caritasa, a preko njega i one najpotrebnije.

'