Caritasova predbožićna konferencija za novinare

Caritas nadbiskupije Rijeka 20. prosinca održao je tradicionalnu predbožićnu konferenciju za novinare na kojoj su se okupile predstavnice karitativnih ustanova Riječke nadbiskupije koje brinu o siromašnima, beskućnicima, ženama i djeci žrtvama obiteljskog nasilja, te bolesnima i umirućima i dostavile izvješće i pregled najvažnijih događaja u protekloj godini. Caritas je osnivač Doma „Sveta Ana“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja i hospicija „Marija Kozulić“. Brine i za distribuciju donacija u Kuću utočišta Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog, Prihvatilišta za beskućnike „Ruže sv. Franje“ te Socijalnu samoposlugu „Kruh sv. Elizabete“ koje vode članovi franjevačkog svjetovnog reda. „Svaka od ovih ustanova je na svoj način samostalna, ali opet povezana sa središnjim karitativnom ustanovom Riječke nadbiskupije. Sve njih vode časne sestre ili članovi svjetovnog reda i tako pokazuju snagu vjere i djelotvornu ljubav Božju prema ljudima“, rekla je ravnateljica Caritasa s. Marija Faustina Kovačević.

Istaknula je kako je nadbiskupijski Caritas na razne načine i u ovoj godini pomogao više od 2000 osoba ili obitelji. Materijalna i financijska pomoć odnosi se na podjelu hrane, odjeće i obuće koja obuhvaća 1500 osoba, posudbu bolesničkih kreveta, ortopedskih pomagala i izdavanje pelena za odrasle, pomoć donacijama rabljenog namještaja, podjelu školskog pribora i knjiga na početku školske godine za pedesetak djece, podjelu 2 tone krumpira za 30-ak obitelji te drva za ogrjev za 58 obitelji. U projektu Hrvatskog Caritasa „Za 1000  radosti“ 20 je obitelji dobilo pomoć u iznosu od oko 18 000 kn. U projekt Kumstva na daljinu uključeno je 68 djece, odnosno obitelji. Ukupan iznos novaca koji su primili kroz ovu godinu doseže 166 000 kn.

Pored ravnateljice Caritasa, govorile su i voditeljice karitativnih ustanova: s. Suzana Samardžić ispred Caritasovog doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja „Sveta Ana“, s. Veronika Mila Popić iz Kuće utočišta sestara milosrdnica, Nela Puljić ispred Prihvatilišta za beskućnike „Ruže sv. Franje“ te Elida Verunica voditeljica Socijalne samoposluge „Kruh sv. Elizabete“.  S. Daniela Orbanić iz Hospicija „Marija Kozulić“ nije mogla doći, ali je poslala podatke o hospiciju koji je krajem siječnja ove godine proslavio 5. obljetnicu djelovanja. Hospicij je ove godine primio 267 osoba, od toga ih je 246 u njemu umrlo.

Brojke Doma sv. Ane ove su godine nešto manje no inače, 22 majke i 40 djece boravilo je u domu, ali ravnateljica, s. Suzana objasnila je da je to dobro jer to znači da se dulje zadržavaju u Domu i manja je opasnost da se vrate počinitelju nasilja. „Naš kapacitet je i dalje popunjen kroz cijelu godinu.“ Podsjetila je da je Dom ove godine proslavio 25. obljetnicu djelovanja i to na tri važna datuma, 26. srpnja na dan zaštitnice sv. Ane s korisnicima i dobrotvorima te 20. i 21. rujna na dan kada je primljena prva korisnica i Dan borbe protiv obiteljskog nasilja kada je predstavljena monografija Doma i održan stručni skup. Četvrti važan događaj povodom obilježavanja ove obljetnice bilo je gostovanje s. Suzane u Europskom parlamentu u Bruxellesu 11. listopada na konferenciji u organizaciji hrvatske zastupnice Marijane Petir kojom je predstavljen je rad ove ustanove.

O Kući utočišta sestara milosrdnica govorila je s. Veronika te objasnila kako ova ustanova osim 80 obroka dnevno za oko 120 korisnika mjesečno nudi i mogućnost održavanja higijene, liječničke preglede, duhovnika i psihološku pomoć. „Kuća je postala dom koji sada radi 12 sati dnevno, subotom i nedjeljom, i brine za 120 korisnika.“ Djelatnosti Prihvatilišta za beskućnike koji je u ovoj godini primio 50 korisnika od čega 9 žena, predstavila je Nela Puljić. Prihvatilište osim spavanja nudi i dnevnu brigu za korisnike te radno-okupacione terapije. „Posebno je zapažen projekt naš eko-vrt u kojem rade korisnici“, rekla je Puljić te zahvalila volonterima i učenicima Katoličke osnovne škole na pomoći. Volonteri su posebna priča Socijalne samoposluge, u ovoj godini bilo ih je 520, rekla je voditeljica Elida Verunica. Socijalna samoposluga u ovoj je godini pomogla 940 korisnika, mjesečno njih 550 primi paket hrane i higijenskih potrepština.

Volonteri župnih caritasa Riječke nadbiskupije okupili su se 15. prosinca na tradicionalnom predbožićnom susretu u dvorani nadbiskupijskog Caritasa na Škurinju. Bila je to prilika za izmjenu iskustava, učenje, duhovno osnaživanje, ali i upoznavanje s novom ravnateljicom nadbiskupijskog Caritasa, s. Marijom Faustinom Kovačević koja je službu preuzela u rujnu ove godine. „Hvala vam za sve što činite pomažući drugima u svojim župama, jer na taj način pomažete da Božja briga i ljubav dođu do ljudi u potrebi“, rekla je pozdravljajući okupljene.

Podsjetila je da su baš u vremenu došašća vidljive dvije poveznice župnih i nadbiskupijskog Caritasa. „Treća nedjelja došašća, a to je sutra, posvećena je Caritasu i sva milostinja koja se skuplja u župama namijenjena je karitativnim djelatnostima. Dio prikupljenog novca ostat će u župnim caritasima, a dio će biti poslan nadbiskupijskom Caritasu kao potpora njegovim programima pomoći.“ Druga akcija ide u suprotnom smjeru, iz nadbiskupijske ustanove na župe, a ostvaruje se pripremom i podjelom božićnih paketa. Nadbiskupijski Caritas početkom prosinca pripremio je 1000 paketa s prehrambenim proizvodima koji će biti podijeljeni u svim župama Riječke nadbiskupije.

Duhovni nagovor održao je vlč. Ivan Marković te ohrabrio volontere za daljnje djelovanje i potaknuo ih da motivaciju i snagu pronalaze u molitvi i Bogu. „Svako naše djelo trebalo bi činiti iz ljubavi prema Bogu.“ Istaknuo je važnost susreta s korisnicima i duhovne dimenzije karitativnog djelovanja, objašnjavajući kako se Caritas, Božju ljubav, ne može svesti samo na podjelu materijalnih dobara.

U drugome djelu susreta predstavnici župnih Caritasa iz tridesetak župa imali su priliku govoriti o aktivnostima u župama iz kojih dolaze. U većini župa u kojima je aktivan župni caritas, volonteri podjelom hrane i odjeće brinu za obitelji u potrebi te posjećuju slabe i bolesne. Dobri su primjeri župa u kojima caritas pomaže djeci osiguravajući im marendu u školi ili pomoć pri učenju. Volonteri iz župa Volosko i Crikvenica dali su posebno svjedočanstvo o programu „Kumstva na daljinu“. U ovim župama župljani su se međusobno povezali i kao župa uplaćuju redovite mjesečne iznose te na taj način izravno pomažu troje djece i njihove obitelji. Maštoviti su i načini prikupljanja sredstava za župni caritas, od prodaja raznih rukotvorina i prigodnih poklona do sabirnih akcija na vjenčanjima.

Susret je završen misnim slavljem u crkvi sv. Ivana Krstitelja, nakon kojeg je nastavljeno druženje, a volonteri su u svoje župe ponijeli i pakete s prehrambenim proizvodima koje će uoči Božića podijeliti potrebitima.

25 godina Hrvatskog Caritasa

„Caritas pred izazovom ‘siromašne Crkve za siromašne’“ bio je naslov Kulturne tribine održane u povodu obilježavanja 25 godina ustanovljenja i djelovanja Hrvatskog Caritasa. Tribina je održana 16. listopada u Nadbiskupskom domu u Rijeci i prva je u nizu takvih tribina koje će u sljedećih mjesec dana biti održane u svim metropolijskim središtima diljem Hrvatske.

Što Caritas znači Crkvi i što Caritas čini, kako tumačiti papu Franju kad govori o siromašnoj Crkvi koja pomaže siromasima, teme su o kojima su govorili mr. sc. Suzana Borko, zamjenica ravnatelja Hrvatskog Caritasa, doc. dr. sc. Nikola Vranješ, profesor na Teologiji u Rijeci, mons. mr. sc. Ivan Milovčić , ravnatelj Caritasa Krčke biskupije i  bivši ravnatelj Hrvatskog Caritasa te mons. Nikola Uravić i s. Marija Faustina Kovačević bivši ravnatelj i nova ravnateljica Caritasa Riječke nadbiskupije.

Okupljene je pozdravio riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić te uz čestitke Hrvatskom Caritasu zahvalio i svim djelatnicima biskupijskih i župnih Caritasa te ustanova koje brinu za potrebne. „Imamo razloga biti zadovoljni s ovim što smo do sada učinili, ali neka ova obljetnica bude poticaj da činimo još više pomažući najpotrebnijima“, rekao je nadbiskup.

O ulozi nacionalnog Caritasa govorila je zamjenica ravnatelja Suzana Borko te istaknula kako je nacionalna institucija zadužena za koordinaciju 17 (nad)biskupijskih Caritasa koji djeluju na terenu i obuhvaćaju oko 1500 župa u Hrvatskoj. „Svaki uspjeh koji smo ostvarili na nacionalnoj razini nismo to učinili sami nego zahvaljujući biskupijskim Caritasima i mnogim dobrim ljudima koji provode programe Caritasa. Pred izazovima vremena u kojem živimo potrebno je stalno isticati koliko je važno biti zajedno“, rekla mr. Borko.

Teološko tumačenje sintagme pape Franje o „siromašnoj Crkvi za siromašne“ dao je dr. Nikola Vranješ. Objasnio je kako Isus u svojim blaženstvima ističe siromašne duhom, što znači one koji se pouzdaju u Boga. „Samo Crkva siromašna duhom, koje je oslonjena na Boga, može evangelizirati, prenositi njegovu poruku“, rekao je dr. Vranješ. Napomenuo je da siromaštvo nije samo materijalni nedostatak, postoje i drugi oblici siromaštva kao što su duhovno, kulturno, društveno, intelektualno, emocionalno…, a Crkva je pozvana na sve njih odgovoriti i ponuditi pomoć ljudima u potrebi. „To je poruka pape Franje koji podsjeća da kršćani u siromahu moraju otkriti Krista.“ Istaknuo je kako Crkva kada govori o siromaštvu ne misli samo na materijalna dobra niti osuđuje bogatstvo kao takvo. „Biti bogat nije po sebi loše, ali loše je ako bogatstvo postaje opsesija, ako se u tom bogatstvu zaboravlja na druge. Jednako tako biti siromašan u materijalnom smislu nije preduvjet za svetost, jer svetost treba živjeti.“

Mons. Ivan Milovčić istaknuo je kako je Crkva ustanovila Caritas kako bi pomogla vjernicima da organizirano djeluju i pomažu. „Tako moramo istaknuti da Caritas nije samo ustanova, nego svi mi, članovi Crkve.“ Kao ravnatelj biskupijskog Caritasa predstavio je programe pomoći koji se provode na području Krčke biskupije.

O djelovanju Caritasa Riječke nadbiskupije govorio je donedavni ravnatelj mons. Nikola Uravić te predstavio petnaestak programa kojima pomoć stiže bolesnima, nemoćnima, siromašnima, djeci i obiteljima te u sve župe Nadbiskupije. Istaknuo je i dvije specijalizirane ustanove kojima je osnivač nadbiskupijski Caritas, a to su Dom „Sveta Ana“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja i hospicij „Marija Kozulić“. Na području Nadbiskupije djeluju i Kuća utočišta sestara milosrdnica, Prihvatilište za beskućnike i Socijalna samoposluga, a Caritas surađuje i s drugim socijalnim ustanovama.

O planovima za budućnost govorila je s. Marija Faustina Kovačević koja je službu ravnateljica preuzela u rujnu. Uključivanje mladih volontera u programe Caritasa i jačanje karitativnog djelovanja u župama neki su od prioriteta djelovanja ove nadbiskupijske ustanove. Organizatori tribine bili su Teologija u Rijeci, Caritas Riječke nadbiskupije i Hrvatski Caritas.

Fra Siniša Pucić – osnivač časopisa za beskućnike

„Ulične svjetiljke“, prvi hrvatski časopis o beskućništvu i srodnim temama, svečano su proslavile desetu obljetnicu izlaženja. Na susretu u Auli Ivana Pavla II. u trsatskom svetištu 25. rujna okupili su se članovi Franjevačkog svjetovnog reda Trsat, urednici, prodavači, podupiratelji i kupci ovog jedinstvenog časopisa. Ministra Nela Pujić poseban pozdrav uputila je prodavačima, beskućnicima, koji su došli iz cijele Hrvatske. Riječi pozdrava uputio je i delegat riječkog nadbiskupa mons. Nikola Uravić te bivši trsatski gvardijan fra Lucije Jagec.

Glavna urednica Jasna Krapac objasnila je kako je u ovih deset godina časopis ispunio svoje ciljeve. Jedan od njih je financijska pomoć beskućnicima koji ga prodaju na ulicama. Drugi važan moment je socijalizacija, susret i razgovor s kupcima te činjenica da oni postaju vidljivi u društvu. Pored toga časopis ima i informativnu ulogu, ukazuje na probleme ljudi koji se nalaze u teškoj situaciji, bez krova nad glavom i bez obitelji koja bi im mogla pomoći. „Časopis je neprofitabilan i financira se od prodaje. Pola iznosa od 8 kuna ide prodavaču, a druga polovica služi za financiranje sljedećeg broja. Godišnje izađe 4-5 brojeva, a proda se do 70 000 primjeraka godišnje.“ Časopis objavljuje tekstove beskućnika, opisuje njihove sudbine, a pišu i volonteri koji se bave socijalnim temama.

Okupljenima se obratio i fra Siniša Pucić, prvi urednik i pokretač časopisa. Prije deset godina bio je novinar Novog lista, ali kao član Franjevačkog svjetovnog reda radio je na projektu Prihvatilišta za beskućnike u Rijeci te primijetio kako bi pokretanje časopisa dalo dodatni sadržaj i pomoć programima koje je Prihvatilište nudilo. „Uz zahvalu svima koji stvaraju i prodaju časopis, želim zahvaliti i svim onim dobrim ljudima koji ga kupuju. Hvala vam što svojom ljubavlju pomažete da prožmemo svijet Božanskom ljubavi bez koje ovog svijeta ne bi ni bilo“, rekao je fra Siniša.

Na kraju susreta uručene su zahvalnice brojnim osobama i ustanovama koje su u ovih 10 godina pomogle izlaženje časopisa.

25 godina Doma Sveta Ana –
stručni skup o nasilju u obitelji

Proslava 25. obljetnice Caritasova doma za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja, Sv. Ana, zaključena je stručnim skupom 21. rujna u Nadbiskupskom domu u Rijeci na kojemu su o problemu nasilja u obitelji govorili psiholozi, sociolozi, sveučilišni profesori i komunikolozi.

„Cilj i poruka ovog susreta je da treba još više raditi na prevenciji nasilja. Posebno na prekidanju transgeneracijiskog prenošenja nasilničkog ponašanja u obitelji“, rekla je ravnateljica Doma s. Suzana Samardžić koja od samih početaka vodi ovu ustanovu. Kao i prethodnog dana kada je, na dan kada je u Dom Sv. Ana prije 25 godina ušla prva korisnica, svečano predstavljena publikacija s radovima djece štićenika Doma, na susretu je sudjelovao riječki  nadbiskup Ivan Devčić, ravnateljica nadbiskupijskog Caritasa s. Marija Faustina Kovačević, predstavnici Caritasa i sigurnih kuća drugih biskupija te grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Prvo je predavanje održao p. Mijo Nikić, DI pod naslovom „Duhovno osnaživanje obitelji“ u kojem je istaknuo kako pomoć osobama koje se nađu u takvoj situaciji mora biti interdisciplinarna, a to uključuje i psihološki i vjerski aspekt. „Vjera nas uči da je potrebno oprostiti da bi oslobodili ljubav. Vjera je ljubav Božja koja liječi“, rekao je p. Nikić. Dr. Igor Kanižaj, izvanredni prof. na fakultetu političkih znanosti, govorio je o temi „Novi oblici nasilja putem novih medija kod djece i mladih“ te istaknuo potrebu stalne edukacije djece i roditelja o načinima korištenja novih medija i stvarnim opasnostima koje vrebaju u virtualnom svijetu. „Dramatičan je podatak da samo jedan od deset maloljetnika razgovara s nekim bližnjim kada na internetu naiđe na uznemirujući sadržaj. Dakle mnogi slučajevi prođu da nitko ne zna, a mogu ostaviti traume na djetetu. To moramo promijeniti. Roditelji, odgojitelji, profesori… svi koji rade s djecom moraju biti više uključeni u ono što djeca rade u virtualnom svijetu. Edukacija djece i roditelja zbog toga je važna“, rekao je dr. Kanižaj.

Marijana Žunić, voditeljica odsjeka za maloljetničku delinkvenciju PU Primorsko-goranske govorila je o postupanju policijskih službenika u kriminalističkom istraživanju prekršaja i kaznenog dijela nasilja u obitelji. Istaknula je kako je još uvijek najčešći oblik nasilja fizičko i psihičko, ali u porastu je i ekonomsko nasilje. Psihologinje Sandra Lipovac i Klaudia Segnan Bilović, djelatnice Centra za socijalnu skrb Rijeka predstavile su rad sa žrtvama obiteljskog nasilja i psiho-socijalnu pomoć koju pružaju u domeni  Centra. Tamara Žakula Desnica, ravnateljica Dječjeg doma Tić koji brine o zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci, istaknula je kako se bilježi porast nasilja nad djecom u virtualnom prostoru.

Dr. sc. Jasminka Zloković s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci govorila je o promjenama u funkcijama obitelji koje nameće suvremeno društvo i ponekad ih otežava. „Ipak, uza sve promjene suvremenog društva niti jedna od funkcija obitelji, kao zaštita, socijalizacija, edukacija, koje nalazimo već u samim počecima čovječanstva, nije nestala. Potrebno je raditi na osnaživanju obitelji“, zaključila je dr. Zloković.

Na kraju susreta, o radu Doma Sveta Ana i programima koje nudi korisnicama, govorile su Sanja Borić, pedagoginja, Marina Kocijan Ratkajec, socijalna radnica i Dragan Lovrović psihijatar. Osim što rade na osnaživanju i resocijalizaciji žrtava nasilja, Dom od samih početaka ne isključuje rad s počiniteljima. Dozvoljeni su susreti očeva s djecom, u kontroliranim uvjetima i ukoliko obje strane to žele, a od nedavno se provodi i program psihološke pomoći osobi koja je počinila nasilje. „To je ispravniji termin nego nasilnik, jer etiketiranjem se problem samo produbljuje“, rekao je Lovrović, psihijatar koji kao suradnik sudjeluje u provođenju programa. Istaknuo je kako je važno raditi s počiniteljima nasilja upravo kako bi pokušali prekinuti daljnju eskalaciju nasilja. „Želimo ih navesti da postanu svjesni pogrešnog ponašanja i podučiti ih da ubuduće probleme rješavaju nenasilno. Koji je postotak uspješnosti ovog programa još ne znamo jer se provodi tek kratko vrijeme, ali svakako i na ovaj način želimo sudjelovati u prevenciji nasilničkog ponašanja“, zaključio je Lovrović.

Radovi djece – naslovnica

“Ja bi voljela sanjati san da se mama i tata pomire i da živimo zajedno”, rečenica je jednog djeteta, štićenika Doma sv. Ane – Caritasovog doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, koja se nalazi na naslovnici publikacije posvećene 25. obljetnici Doma. Djeca su srce djela koje je predstavljeno 20. rujna u Nadbiskupskom ordinarijatu u Rijeci, publikacije koja među svojih koricama sadrži potresne i iskrene dječje crteže i rečenice nastale tijekom individualnih terapija u Domu sv. Ane. Na predstavljanju su sudjelovali: riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić, ravnateljica Doma s. Suzana Samardžić, recenzentica s. Veronika Mila Popić, urednik i grafički urednik publikacije Bruno Lončarić, psihologica Laura Pavičić, vokalna grupa Putokazi, a događaj je moderirala Irena Hrvatin.

Nadbiskup Devčić zahvalio je ravnateljici Doma, njenim suradnicima, Družbi sestara Milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Provincije Majke Dobrog Savjeta – Rijeka kojoj pripada s. Suzana te volonterima na ustrajnom radu i ljubavi koju pružaju štićenicima Doma. Govoreći o obljetnici Doma te publikaciji istaknuo je kako je riječ o jako dirljivom štivu kojega se teško može čitati bez da čovjeku ne izazovu emocije. Oni koji rade u Domu susreću se s ljudskim tragedijama i zloćom, ali istovremeno u istom prostoru štićenici se susreću s ljubavlju, humanošću, požrtvovnošću, željom i uspješnim nastojanjem svih da tim ženama i toj djeci pomognu, rehabilitiraju, postave na noge i da im se vrati dostojanstvo, vjeru u život i vjeru u Boga. To je ono najviše što čovjek može učiniti čovjeku. Koliko god su sile zla u svijetu velike, ovakvi nam primjeri pokazuju da je ljubav veća i jača i da ovaj svijet, dokle god ima ljubavi u ljudskim srcima – ima šansu, rekao je nadbiskup.

Dječji radovi

Ravnateljica Doma s. Suzana Samardžić upoznala je okupljene s poviješću Doma kazala je da je Dom blagoslovljen i otvoren  26. srpnja 1993. godine  na blagdan sv. Ane, nebeske zaštitnice Doma i bio je namijenjen ženama i djeci, prognanicima i izbjeglicama iz ratom zahvaćenih područja u Hrvatskoj i BiH. Prve korisnica, žrtva rata s područja Like, u Dom su došla 20. rujna 1993. Kako se 22. rujna obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, objedinili smo proslavu na 20. i 21. rujna, poručila je s. Suzana. Cilj izdavanja publikacije jest prevencija nasilja u obitelji i senzibiliziranje javnosti za tu temu. Kapacitet Doma je 30 osoba i u proteklih 25 godina u Domu je bilo  1.695 osoba.

Događaju su se odazvali ravnateljica Caritasa Riječke nadbiskupija s. Marija Faustina Kovačević, prethodni, dugogodišnji ravnatelj mons. Nikola Uravić, predstavnici Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupija, predstavnici Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, među njima zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić i pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Karla Mušković.  Predstavljanje publikacije svojim dolaskom podržali su glavni riječki imam Hajrudin ef. Mujkanović i pastor Baptističke crkve Giorgio Grlj, kao i djelatnici sigurnih kuća u Hrvatskoj, Centra za socijalnu skrb i ustanova socijalne skrbi, obiteljskih savjetovališta, obrazovnih ustanova te mnogi župnici, redovnici i redovnice i prijatelji Doma.

Primopredaja službe ravnatelja

Časna sestra Marija Faustina Kovačević, nova ravnateljica Caritasa nadbiskupije Rijeka, dolazi iz redovničke zajednice Euharistijske službenice Presvetog Srca Isusova i Marijina koje su dio  duhovne obitelji Omnia Deo. Imenovana je ravnateljicom središnje nadbiskupijske karitativne ustanove koju je do sada vodio mons. Nikola Uravić, a primopredaja je izvršena 13. rujna uz prisustvo kancelara Riječke nadbiskupije mons. Nikole Imbrišaka. Mons. Uravić je bio na čelu Caritasa u dva navrata, od 1999. godine do 2003. te od 2012. do ove godine.

Nova ravnateljica dolazi iz Zagreba gdje je završila Teološki fakultet, a pristupanjem u zajednicu sestara preselila je u Dramalj te je dvije godine radila kao vjeroučiteljica. Zahvalila je nadbiskupu Ivanu Devčiću na ukazanom povjerenju te istaknula kako je spremna svim srcem služiti potrebnima putem ove ustanove. „Želja mi je da ljubav Božju koju primam i osjećam pružim svakome čovjeku, posebno onome u potrebi. To je uostalom i osnova kršćanskog života“, rekla je s. Marija Faustina preuzimajući službu.

Bolnički kreveti-utovar u Neussu

Caritas nadbiskupije Rijeka početkom ljeta dobio je vrijednu donaciju iz Neussa. Dvadeset bolničkih kreveta iz bolnice Johanna Etienne u Neussu dopremljeni su 30. lipnja u Riječki Caritas. Kreveti su tijekom ljeta već razvezeni na razne adrese u domove obitelji koje su u velikoj potrebi jer u kući maju bolesnu ili stariju osobu. Bolnički kreveti tako su opremljeni da omogućavaju lakši pristup i njegovanje osobe koja leži, a s obzirom da imaju pomično uzglavlje veliko su olakšanje i osobi koja je na njemu prisiljena ležati. Uz krevete obično idu i posebni madraci, sve kako bi se nemoćnoj osobi olakšao boravak.

Za nemoćne, starije, bolesne ili one koji se oporavljaju od operativnih zahvata Caritas već osigurava 65 bolničkih kreveta. Dio tih kreveta, dvadesetak, distribuira se u suradnji s Domom za starije osobe Krk.

Sportska oprema za osnovnu školu

Caritas Riječke nadbiskupije od dobrotvora iz Italije primio je početkom srpnja donaciju lopti i dječje sportske opreme. U donaciji se nalaze lopte za odbojku i nogomet, sportske torbe, trenirke i dresovi. Želja je donatora bila da time pomognu ili neki klub koji radi s dječjim uzrastima ili osnovnu školu.

Caritas je odlučio donaciju usmjeriti prema katoličkoj osnovnoj školi Josip Pavlišić. Cjelokupnu pošiljku, ravnatelj Caritasa mons. Nikola Uravić 4. srpnja predao je na korištenje ravnateljici škole s. Mariji Maji Dolenec.

Potrebno je raditi na prevenciji obiteljskog nasilja

S. Suzana, 25 godina ravnateljica Doma sv. Ana

S. Suzana Samardžić, ravnateljica Doma sv. Ana – za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, ovogodišnja je dobitnica Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“ koja joj je uručena na Svečanoj sjednici Grada Rijeke 13. lipnja u riječkom HNK „Ivan pl. Zajc“. Nagradu je dobila za 25 godina uspješnog vođenja Doma koji je zbrinuo mnoge majke i djecu u nevolji. Godišnje Dom primi pedesetak žena i isto toliko djece. Članica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog sinonim je za djelovanje ove ustanove nadbiskupijskog Caritasa jer je od samih početaka bila jedan od pokretača njegova osnivanja, a nakon toga brižno i požrtvovno ga vodi već 25 godina. „Ponizno služenje i darivanje sebe po uzoru na sv. Vinka, to je naša karizma“, objašnjava s. Suzana. „Moja provincijalka mi je tako rekla kada smo bili na početku ovog projekta i tako me ohrabrila da prihvatim taj poziv.“

S. Suzana priznaje da mnogo toga prošlo, promijenilo se i dogodilo u ovih 25 godina. „Ovo priznanje Grada Rijeke mogu primiti samo kao priznanje ovome Domu i zbog toga sam radosna. Za sve ove godine i sve dobro što smo učinili moram zahvaliti svojim suradnicima, stručnom timu i brojnim dobrim ljudima koji su s nama, podržavaju nas i pomažu. To je zaista vojska ljudi bez kojih ništa ne bih mogla.“

Dom je osnovan u ratnim godinama, 1993., kada je uz pomoć karitativnih ustanova iz Austrije pokrenut kao Caritasov dom za žene žrtve ratnih stradanja. Nakon ratnih godina profilirao se kao dom za žrtve nasilja te s vremenom nadopunjavao djelatnosti i usluge. Sve to prilagođavajući se zakonima RH koji su se također razvijali i mijenjali u pravcu sve bolje zaštite žena i djece od obiteljskog nasilja. Danas osim što pruža utočište ženama i djeci koja su prisiljena napustiti svoj dom zbog nasilja, nudi i programe resocijalizacije te radi i s počiniteljima nasilja. Jedna je stvar ipak ostala ista, kuća koja nudi utočište ženama i djeci već 25 godina uvijek je na istoj adresi. No, adresa je i dalje tajna.

„Nažalost transgeneracijsko prenošenje nasilja u obitelji još uvijek je velika boljka našeg društva i u prevenciji tog problema nije učinjeno dovoljno. Nasilnici su uglavnom osobe koje su i same trpjele nasilje u svojoj obitelji i taj se začarani lanac nasilja tako prenosi iz generacije u generaciju. Moramo puno više truda uložiti kako bi taj lanac prekinuli“, objašnjava s. Suzana. „Sada smo prihvatili Istambulsku konvenciju, iako već imamo dobre obiteljske zakone, ali sve to neće riješiti ovaj problem. Potrebno je puno više raditi na prevenciji, raditi sa zlostavljačima koji su trpjeli nasilje, sa ženama koje često imaju neku čudnu privrženost prema svojim zlostavljačima. Sve su to vrlo kompleksne situacije i sudbine. Najviše u svemu stradaju djeca, često ni majkama ona nisu na prvome mjestu, a kako sam rekla, to ostavlja mogućnost da se lanac nasilja prenese i na sljedeću generaciju.“

Iako je prošlo 25 godina kako upravlja Domom s. Suzana zadržala je početni zanos, ljubav i brigu prema čovjeku u nevolji. Još uvijek je puna planova za obogaćivanje i poboljšavanje djelovanja Doma. Trenutno je zaokupljena proslavom 25. obljetnice. „Mi djelatnici i korisnici okupit ćemo se za blagdan naše zaštitnice sv. Ane, 26. srpnja i na taj način proslaviti obljetnicu.“ Svečana obljetnica za javnost održat će se u rujnu, na dan kada je prije 25 godina primljena prva korisnica. Tako će 20. rujna u Nadbiskupskom domu biti predstavljena Monografija i film o Domu sv. Ane, a sadržavat će priloge iz brojnih medijskih kuća koje su u ovih 25 godina pisale ili izvještavale o radu Doma. „U monografiju ćemo uvrstiti i anonimna svjedočanstva djece i psihovještačenja njihovih uradaka kako bi predstavili javnosti što sve djeca u takvim okolnostima proživljavaju.“ Za 21. rujna predviđen je stručni skup na kojemu će o problemu transgeneracijskog prenošenja nasilja govoriti psiholozi, pravnici i komunikolozi.